ŠTUKA (Esox lucius)![[IMG]](https://lh3.googleusercontent.com/blogger_img_proxy/AEn0k_tIWruDfAHkWqcFQ_6LpzxgsTyd09NxkBcb1qS8ruPBkJn3O0lrbIKQfF0Du3WyIQ97wO7_HCyhXVcudCsIaQAMHLK0jPHDtH1oejQMpJUKcxpeXh2vWQ=s0-d)
Max. dužina: preko 1,5m.
Max. težina: preko 30kg i preko 40 godina.
Vrijeme mrijestenja: od januara sve do aprila.
Opis i građa:
Izduženo tijelo pokriveno sitnom krljušti štuke je prava mišićna opruga, koja omogucava da se pri napadu postigne početno ubrzanje do 11 m/s, što je rekord među ribama. Ipak maksimalne brzine plivanja štuke nisu tako imponzantne i ne prelaze 60km/h. To govori da štuka nije uporni progonitelj i da u slučaju neuspješnog napada brzo odustaje od daljeg gonjenja plijena. Izuzetno ubrzanje omogućava snažno razvijeno repno peraje, srazmjerno debela repna drška, dodatna propulzivna površina daleko pozadi i međusobno blisko i naspramno postavljena neparna peraja, te sprijeda valjkast i zašiljen oblik tijela koji lako probija vodu. Moćno oružje za hvatanje plijena su velika usta, kljun kao u patke, puna oštrih zuba različitog oblika i veličine, postavljenih na svim kostima glavenog skeleta u viličnomi jezičnom predjelu, na koje se ribolovci, u svim priručnicima obavezno upozoravaju. Pri uzimanju hrane, štuka plijen hvata s boka i okreće ga naprijed glavom, te ga tako guta. Snažna muskulatura usta i ždrijela je u stanju da prostor usne duplje višestruko proširi, što uz ogroman zijev i rastegljiv želudac, omogućava relativno sitnim štukama gutanje krupnog plijena. Riblji mjehur ima otvor koji se produžava u crijevo, sva peraja imaju meke zrake bez bodlji, a trbušna peraja se nalaze na sredini trbuha. Sjeverna štuka ima potpun niz krljušti od vrha do dna obraza odmah iza očiju dok je škržni poklopac koji se nalazi iza obraza pokriven krljuštima samo na gornjoj polovini.
Navike, stanište, rasprostranjenost:
Naša štuka je riba nizijskih voda, rijeka, jezera i bara. Prema nepouzdanim podacima, naraste do 1,5 pa i 2m i 34 kg mase. Znatno su realniji podaci o težini do 15 kg. Odrasla sjeverna štuka je velika riba sa najvećom zabilježenom težinom od 20 kg i dužinom od 140 cm. Životni vijek procjenjuje se na 40 godina, ali se dopušta mogucnost da može da bude i duži. Medu našim predatorskim vrstama štuka je vrsta koja guta najkrupniji plijen (u odnosu na sopstvenu veličinu). To objašnjava i njenu alavost za kederima i varalicama jedva manjim od nje same. Dnevna i sezonska distribucija štuke zavisi pretežno od njenog uzrasta. Treba naglasiti da je to predatorska vrsta koja najprije prelazi na ishranu ribom, već poslje dva mjeseca života, pri dužini od nekoliko cm. Pri tom je instinkt toliko jak da se mlađ štuke, u slučaju nepovoljnih uslova za proljetni mrijest drugih vrsta i njegovo kašnjenje hrani pripadnicima svoje vrste koji zaostaju u rastu. Već u aprilu i maju se duž obraslih obala bara, kanala i rijeka mogu vidjeti sitne štuke (penkala) uredno postrojene i "zamrznute" u položaju očekivanja plijena. Sa završetkom prve sezone života, u zavisnosti od uslova, štuke dostignu i 30 cm dužine. Tokom te prve godine se intenzivno hrane svakim plijenom koji mogu da progutaju. Pri tome, ne biraju hranu i najviše jedu najčešću vrstu ribe u staništu. Onda kad to postane sama štuka nastupa nemilosrdni kanibalizam. Odrasle štuke se osim ribom hrane i žabama, sitnim vodenim pticama i neopreznim sitnim sisarima.
Razmnožavanje :
Štuka se mrijesti prva, već krajem zime, u našem podneblju od februara do aprila. Mrijesti se obično u plićacima obraslim travom gdje jaja polaže nasumice. Prvi put ulazi u mrijest sa 3-4 godine starosti. Ženka, u zavisnosti od veličine, polaže 16-75 hiljada komada ikre, čija inkubacija, poslje oplođenja traje 10-15 dana. Nakon 1,5-2 mjeseca, sa porastom do dužine 3-5 cm, prelazi se definitivno na ishranu ribom, a to se otprilike dešava u vrijeme proplivavanja tek izvaljene mlađi grgeca i ciprinidnih riba, štukinog prvog plijena.
Mamci i pribor za lov:
Štuka je izraziti vizuelni predator. Dakle, vid joj je glavno orijentaciono čulo. Oba oka su okrenuta napred, što daje stereoskopski vid, koji omogućava dobru predstavu o dubinskoj oštrini. Od organa lateralnog sistema, posebno je značajna grupa senzornih papila na spoljašnjoj strani donje vilice. Najbolji uspjeh u lovu štuka postiže pri dobroj dnevnoj svjetlosti, ali ne i pri prejakoj, kad i druge ribe dobro vide nju, pa to treba imati u vidu kad se planira odlazak u ribolov. Sa zamućenjem vode lov se produžava, jer u nedostatku povoljnih uslova za lov ima više promašaja, pa i više pokušaja. Busija koju štuka uzima zavisi od terena. Ako nema grijanja, panjeva i potopljenih vrba, ili su zauzete krupnijim primjercima, dobra je i podlokana obala. U nedostatku bolje busije, i ravna površina betonskog zida je dobra, a kad nema druge, štuka legne i na golo dno i vreba. To stajanje štuke u busiji je savršeno mirno "zamrznuto", sve do trenutka približavanja plijena, kada štuka, polako mašuci grudnim perajima, počinje ukrućena da prilazi plijenu. Kad u dejstvo stupi rep, napad je uveliko u toku, a plijen obično tada počinje da bježi, što je već prekasno. Pri tome je štuka u stanju da izvanrednom brzinom iz pravolinijskog plivanja uvijanjem tijela promeni pravac i da parira izrazito naglim promjenama pravca plijena u pokušaju bijega.
Proljeće
Buđenje prirode u rano proljeće, u Februaru, je pravi trenutak za ljubav kod štuke. Jedna štuka, ženka, okuplja oko sebe veći broj mužjaka i ljupki čin mriješćenja se odvija u manjim kanalima ili zalivima, na zatravljenim mjestima, poplavljenim nadolazećim proljećnim vodama. Optimalna dubina za ljubavnu romansu je između 0,5 i 1,2 m. Već tada ova ljepotica često plaća svoj prvi danak (ne)civilizaciji. Omamljena od stvaranja novog života, mora da se bori sa "Ljubiteljima prirode", gonjenim instinktom predaka i naoružanim motkama, mrežama i raznim oštrim baštenski alatkama. Za one koje vole riblje meso, čak iako štuku u to vrijeme kupuju u prodavnicama gde ne bi trebalo da je bude, jedna provjerena informacija: meso štuke u periodu mrijesta nije dobrog kvaliteta, jer je zbog nalivanja ikre siromašno mineralnim i hranljivim materijama. Budite oprezni i sa ikrom štuke i pred mrijest. Jajašca su obavijena sluzavom opnom, koja ima nadražujuce dejstvo i služi za zaštitu. Zbog toga štuka i nemora da pravi gnijezda za mrijest, kao što to čine neke druge vrste, smuđ npr. Izuzev patuljastog američkog somčeta - cverglana ni jedna druga riblja vrsta ne jede ikru štuke. No i ovaj "antipatični došljak iz Amerike" je dovoljan da, u vodama nastanjenim štukom, bitno doprinese desetkovanju njene populacije. Sa daljim buđenjem proljeća i početkom proljećnih poljoprivrednih radova, na poljima oko kanala u kojima žive štuke dolazi vreme za plaćanje sledećeg danka. Da bi se njive mogle obrađivati moraju se predhodno ocijediti od suvišne vlage, a to se reguliše tako sto se drastično snizi nivo vode u kanalima. Tako dobar dio ikre ostane na suhom i propadne. Posle mrijesta, štuka kratko vrijeme miruje, a onda počinje intenzivno da se hrani i prelazi na svoj razbojničko - samački način života. Ni jedan živi stvor, koji je manji od nje, a kreće se po njenoj teritoriji nije bezbedan. Ipak, oko 95% njene hrane čini riba i to uglavnom, bolesna ili povrijeđena. štuka se zbog toga može nazvati i sanitarcem voda koje nastanjuje i u kojima je riba uvijek u dobroj kondiciji.
Ljeto
Iako se štuka ,u principu, može upecati preko cijele godine, njen apetit je ipak promjenljiv. Sa dolaskom ljeta i visokih temperatura štuka se teže da upecati. Prvi razlog za to je obilje hrane koja je dostupna u svakom trenutku. Zato je ona relativno rijetko aktivna u pogledu lova i dobar dio vremena provede u mirovanju, sita. Drugi razlog, za smanjenu mogućnost ulova, je velika zatravljenost vode. Pored toga sto fizički onemogućava varaličarenje, zatravljenost je opasna i za život, ne samo štuke, nego i svih ostalih ribljih vrsta. Događa se da na manjim kanalima sa niskim vodostajem i visokom temperaturom vode koncentracija kiseonika toliko opadne da dođe do gušenja ribe. To je još jedan faktor koji utiče na brojnost, ovoga puta ne samo štuke, nego i svih ostalih vrsta. Slična pojava se ne dešava na većim i dubljim vodama, pogotovo ne na otvorenim tekućim vodama. Krajem ljeta štuka kao da osjeća da se bliže posniji dani, pa počinje intenzivnije da se hrani. U to vrijeme su šanse za uspješan ulov povećane i tada je štuka zakačena za varalicu, najborbenija.
Jesen
Jesen je top sezona za pecanje štuke. Iako je ona aktivnija u februaru, neposredno pred mrijest, ipak je jesen najbolji dio sezone za njen lov. To je vrijeme kada se gomile vikend - ribolovaca upućuje na vode sa kantama prepunim sitnih kedera i kada se izlovi veliki broj uglavnom nedoraslih primjeraka štuka, koje se ni jednom u svom životu nisu izmrijestile. To je još jedan danak koji štuka plaća, ovoga puta ribolovcima koji se ne mogu označiti kao sportski. Ovdje se mora postaviti principijelno pitanje: da li je veće zadovoljstvo upecati 25 štuka ukupno teških 6-7kg ili dva komada od po 3-3,5kg, da ne govorimo o jednoj od 6-7kg? O tome koja je od ove tri varijante bolja za sportske ribolovce, ako se gleda na malo duže vremenske staze, nema potrebe raspravljati. Druga polovina jeseni je vrijeme kada se mogu upecati najveci primjerci. Ako pravilno odaberete vodu i varalicu, ako imate dobru intuiciju i ako čitate dobre časopise o ribolovu, imaćete šanse da se veoma sretni vratite kući sa pecanja. To je vrijeme kada se većina vrsta bele ribe, glavne štukine hrane, sprema za prezimljavanje. Štuka se tada spušta u niže slojeve vode i lovi prikradanjem, uz kratke i munjevite napade.
Zima
Sa nailaskom zime i hladjenjem vode, opada intenzitet metabolizma štuke. Ona se tada mnogo rede hrani, mada sa uzimanjem hrane ne prestaje, jer je to vrijeme sazrijevanja ikre. Zimi, kada vode pokrije led, štuka je najmanje ugrozena u odnosu na ostale periode godine. Posto su vode koje nastanjuju bogate trskom, koncentracija kiseonika skoro nikad ne padne ispod dovoljnih granica, a minimalne količine hrane nikad ne nedostaju. Led, koji onemogućava ribolov, je najbolja zaštita koja štuki pruža šansu da sa dolaskom prvih toplijih proljećnih dana ponovo pokuša da obezbjedi potomstvo, koje će jednoga dana možda biti i izvor zadovoljstva za prave, sportske ribolovce.
![[IMG]](https://lh3.googleusercontent.com/blogger_img_proxy/AEn0k_sBgf0kv9uPxLpsmasmNxZf7YZ0pmM2pBmCzrhg1OUZt6G97e-CJ4DgZ7MG2mmVMo5tIQ6TjHbvBpCsn3iUiOT_Fme1Kg8PKs3Re9xRTZjjE0SBOz35iCkNKkDKCHg_=s0-d)