Mrena
Potočna zlotovčica (salvelinus fontinalis )
Potočna zlatovčica je tamno zelene boje, svijetlijih bokova i bijelo-crvenkasta trbuha. Ima crvene tačke i pjege. Može narasti do 1 kg.težine. Tijelo joj je valjkasto i spljostenih bokova, sa manjim ustima nego kod potočne pastrmke. Po knjizi iz koje su podaci o njoj, stoji da je ima u rijeci Bosni, u samom gornjem toku do izvora, ali je ja nisam nikad vidio.
Balavac( Acerina cernua)
Koštrelj – Buljež – General – Šrac
Balavac obični,nije šlangić kao njegov prugasti rodjak.Po ledjima je tamnomaslinast,po tijelu ima pjege,a koža mu je sluzava i pokrivena oštrom,sivom krljušti.Prednja i zadnja ledjna peraja su mu srasla i jako je bodljikava,a i škržni poklopci su mu bodljikavi.Naraste do 25 cm.,a hrani se sitnom ribom,crvima i insektima.Lovi se najčešće na glistu i zbog proždrljivosti,udar mu je jak.Mrijesti se u martu i aprilu,a ikru izbacuje u pličacima po kamenju i vodenim biljkama.Meso mu je ukusno,a naročito dobro za riblje čorbe.
Balavac isprutani ima duguljasto tijelo,na ledjima bodljikavo ledjno peraje,ledja su mu tamnozelena,bokovi rumenkasti,a trbuh sivo bijel. Ledjno peraje mu je dugačko i vezano od početka ,pa do kraja ledja.Duž tijela ima tri-četiri tamne pruge,po kojima je dobio drugi dio imena.Po tijelu ima sitnu, oštru krljušt,i jako je sluzav.Po tome je dobio prvi dio imena.Naraste do 30-ak cm., ima dobro meso,a najbolje se hvata na glistu.Mrijest mu je u aprilu i maju.
Ova mala riba, prosječne dužine od 10 cm, a maksimalne 25 cm, koja liči na mladog bandara, može se naći širom Evrope. Pripada familiji grgeča. Ima dva dorzalna peraja koja su potpuno spojena što ga razlikuje od bandara čija su dorzalna peraja razdvojena. Oči su mu velike i purpurne boje. Telo mu je maslinasto-zeleno prošarano tamno braon tačkama poredanim u redove na leđima, bokovima, repu i dorzalnim perajima.
Skriva se u najdubljim delovima sporih tekućih rijeka i kanala, dok ga u mirnim vodama skoro i nema. Aktivan je u toku dana. Živi u malim jatima koja polako pretražuju dno u potrazi za hranom. U prirodi se najčešće hrani insektima, mladim amfibijama, crvima i larvama. Mada balavac ne spada u grabljivice, veći primjerci mogu jesti vrlo sitnu ribu.
Balavac postaje polno zreo sa tri godine. Pari se u aprilu ili maju kada se temperatura vode popne na 10 do 15°C. Ženka je u stanju da položi do 100.000 jajašaca koja se lijepe na biljke i kamenu podlogu. Nakon izvaljivanja mlađi, dvanaestog dana od mrijesta, mlađ ostaje u dubokoj vodi. Raste izuzetno sporo, pa većina balavaca ne poraste više od 8 cm za dvije godine. Može živjeti do devet godina.
LOV BALAVCA
Mali je broj ribolovaca koji pecaju balavca. Razlog je njegova veličina. Međutim, on može biti bitna vrsta kada se govori o takmičarskom ribolovu. Treba imati u vidu da se balavac kreće u jatima na dnu voda. Obično se sa njim pomjeraju i jata krupnijih deverika i bodorki. Noću miruje na pješčanom ili ilovastom dnu, dok je danju aktivan u potrazi za hranom. Peca se lakim priborom za bijelu ribu. Obično se javlja kao neželjeni gost na gruntu kada je mamac glista.
Šaran-mamci,izbor mjesta
Šaran : Mamci, izbor mjesta, boilie
IZBOR MAMACA
Dobro poznavati šarana, njegovo ponašanje i prehrambene navike, otkriti mu omiljena mjesta te smjer i ritam kretanja ovisno o godišnjim dobima... je neophodno, inače se ribolov može pretvoriti u čekanje Godota ! Besprijekoran materijal te savršeno prilagođen sistem svakom mjestu ribolova su bez ikakve sumnje od kapitalne važnosti jer su jedina veza između ribiča i ribe ! No sve te dobre rezolucije padaju u vodu ukoliko šaran odbije ili što je još gore, ne pronađe ponuđeni mamac !
Pri izboru mamca, potrebno je dakle voditi računa o prisustvu ili ne drugih ribljih vrsta. Ukoliko mjesto za koje ste se opredijelili vrvi rakovima, američkim somovima, deverikama i ostalom bijelom ribom, nemate puno mogućnosti, samo boilie ih mogu obeshrabriti. I to ne bilo koje ! Moraju biti prilično velikog promjera 0,22 do 0,24 mm i jako tvrde, ostavite ih nekoliko dana na zraku da se dobro osuše.
Ako je naprotiv odabrano mjesto pošteđeno od navedenih parazita, odlučite se za kuhane žitarice ! Iako čim se spomenu svi misle odmah na kukuruz, nije loše ponekad izaći s utrtih staza i koristiti na primjer grašak, ne onaj za ljudsku prehranu već krmni, namijenjen za stočnu hranu.
Mamčenje graška : udica broj 8 i dlaka 0,12 mm. Mamčenje boilie : udica broj 4, dlaka 0,12 mm i topljivi konac.
KAKO PREPOZNATI DOBRO MJESTO
Kada je šaran aktivan, s pažljivim promatranjem nije ga teško otkriti. Prije svega po njegovim učestalim skokovima izvan vode, naročito u ranim jutarnjim te kasnim večernjim satima. A zatim po specifičnom i ne baš diskretnom načinu na koji se hrani. Naime, u potrazi za hranom služi se istovremeno s repnom perajom i s ustima. Mašući s perajom, uzdiže talog sa dna (do 20 cm dubine), a s ustima usiše te zahvaljujući svojim brčićima, razabire jestive od nejestivih čestica, insekte, ličinke, školjke, rakove. Za svo to vrijeme, na površinu vode izbijaju mjehurići, posljedica plina metana.
U pravilu šaran ima više različith zona hranjenja koje dnevno obilazi uvijek istim putem. Treba ga ili zaustaviti na nekom mjestu prolaza ili ga čekati u jednoj od njegovih uobičajenih zona hranjenja.
BUSTERI ZA BOILIE
Još jednom su Englezi ti koji novotare. Glagol « booster » u doslovnom prijevodu znači « pojačati, povećati, poticati, stimulirati… » Povežimo ga sa šaranolovom i eto super boilie. Naglasimo da se radi samo o boilima koje će služiti kao mamci. Potopite ih par dana u kompleksno* ili još bolje, u samo ekstraktno ulje (koncentrat). Ovisno o količini boilia, možete se poslužiti većom teglom ili pak kutijama od filmskih vrpci.
Što se tiče izbora mirisa, ljeti su voćni najuspješniji, jagoda, naranča, tutti-frutti…, dok se zimi više ističu mesni mirisi kao što je riba ili rak.
potočna pastrmka
Pretplati se na:
Postovi (Atom)